Franjevački je svjetovni red ustanovljen po nadahnuću i djelovanju sv. Franje Asiškog (1182-1226). U samim počecima nakon svog obraćanja osnovao je bratstvo: “Pokornička braća i sestre”, iz kojeg su nikla tri franjevačka reda: prvi muški (Manja Braća, Kapucini, Konventualci), drugi ženski (Klarise) i treći za ljude u svijetu (iz kojeg nastadoše i neki “Treći samostanski redovi”). Danas se “Treći red sv. Franje” prema novom Pravilu naziva “Franjevački svjetovni red” (FSR). FSR je otvoren svim vjernicima i pripadaju mu muževi i žene, kao i klerici: đakoni, svjetovni svećenici i biskupi. Među članovima FSR bilo je znamenitih i svetih ljudi kao sto su mnogi državnici i znanstvenici, biskupi i pojedini Pape. Za primjer spominjemo uzoritog kardinala Franju Kuharića.

“Franjevački”, jer osobe koje tvore zajedništvo u velikoj franjevačkoj obitelji, nastoje živjeti Evanđelje po uzoru na sv. Franju. Nadahnjuje ih njegov duh, oduševljava i privlači njegova originalnost. – “Svjetovni”, jer osobe ostaju u svijetu, u svojim obiteljima , na svojim radnim mjestima i vezane su svojim dužnostima. U uvjetima svakodnevnog života svjedoče svoju vjeru u susretu sa svim ljudima i čitavim stvorenjem. – “Red”, jer se radi o ustanovi iza koje stoji Crkva sa svojim autoritetom. Ona odobrava način života, potvrđuje Pravilo, Konstitucije, Statute, Obrednik i drugo. Autentično tumačenje Pravila i Konstitucija spada na Svetu Stolicu.

Prvo Pravilo FSR-a jest “Memoriale” iz 1221. god. To Pravilo preradio je za FSR 1228. god. veliki prijatelj sv. Franje, papa Grgur IX. Drugo je Pravilo, koje je ostalo na snazi skoro 600 godina, izradio 1289. papa franjevac, Nikola IV. Treće Pravilo napisao je 1883. godine papa Leon XIII, kao član FSR. Posljednje, i danas važeće Pravilo, potvrdio je 24.VI.1978. papa Pavao VI.

FSR je organizirano zajedništvo koje se živi, kako na razini mjesne tako i na razini sveopće Crkve. Danas u svijetu ima oko 2 milijuna članova i kandidata koji žive franjevačko poslanje. Vodstvo Reda čini Internacionalno vijeće koje ima svoje sjedište u Rimu. Zakonito izabrani ministar (služitelj) Internacionalnog vijeća predstavlja FSR pred Crkvom i društvom. Svaki narod ima svoje Nacionalno vijeće s ministrom na čelu. Prema novim Konstitucijama organizacijska podjela FSR-a je slijedeća: mjesna, regionalna, nacionalna i internacionalna. Braca i sestre, tako se članovi FSR-a međusobno nazivaju, svoje zajedništvo najkonkretnije proživljavaju u malim bratstvima vezanim uz samostane i župe. Svako bratstvo ima svog duhovnog asistenta koji je najčešće redovnik – svećenik.

Po uzoru na svog utemeljitelja sv. Franju članovi FSR-a obavezuju se da će prednjačiti u promicanju mira, dostojanstva ljudske osobe i da će “više” raditi za humanije odnose u društvu. Surađuju sa svim pokretima koji promiču sveopće bratstvo među narodima i obavezuju se da će ostvarivati uvjete dostojne života za svakoga, te promicati slobodu svakog naroda. Nadahnuti evanđeoskim duhom radosno susreću braću i sestre, napose one koji su siromašni i na rubu društva. Zauzimaju se i podupiru pokrete koji se bore protiv svih oblika izrabljivanja, diskriminacije i siromaštva. Kao zajednica, iza koje stoji Crkva sa svojim autoritetom, služi toj istoj Crkvi u promicanju evanđeoske poruke preko raznih oblika evangelizacije. U načinu života i rada žele živjeti uzornim obiteljskim životom, jednostavni i pošteni u svakodnevnom ophođenju s ljudima, odgovorni i zauzeti u društvenim obavezama. Slijedeći primjer s. Franje, koji je imao poseban osjećaj za sva Božja stvorenja i koji je 1979. god. proglašen nebeskim zaštitnikom prijatelja ekologije, prednjače i podržavaju sve koji se bore protiv zagađenja prirode i ljudske okoline.
U našoj župnoj zajednici kroz nekoliko desetljeća bilo je mnogo vjernika koji su nastojali raditi, živjeti,djelovati u franjevačkom duhu, koji su u povezanosti sa svojim ujacima nastojali upoznati sv. Franju i živjeti u franjevačkom duhu.

Danas zajednica FSR-a u Bugojnu broji 36 članova, koji prema svojim mogućnostima sudjeluju u liturgijskim slavljima župne zajednice, hodočašćima, koje organizira župna zajednica. Na a Mladu nedjelju sudjeluju na skupštinama FSR-a, svojom molitvom i radom nastoje se međusobno povezati. U raznim prigodama nastoje obići bolesne i nemoćne članove FSR-a kao i ostale vjernike. Želimo im ustrajnost u njihovim nastojanjima, mir i svako dobro!